Kategorije
Ako niste znali...

VITAMINI

 

Vitamini su neobično važni u ishrani. To su zaštitne materije koje kao sastojci hrane djeluju na niz životnih procesa u organizmu, te su neophodne za rašćenje i razvoj. Nedostatak vitamina izaziva različite poremećaje u organizmu, mada su potrebni u veoma malim količinama, koje se mjere u miligramima i dijelovima miligrama. Vitaminima se danas s uspjehom liječe mnoge bolesti.
Najvažniji i najbolje ispitani su vitamini A, B, C, D i E, a pronađeni su još i drugi, čija priroda i osobine se još uvijek ispituju. Vitamini su značajni pri svakodnevnom planiranju obroka. Ako u hrani nedostaje jedan od njih, javljaju se poremećaji u zdravlju, kako kod djece, tako i kod odraslih.
Vitamin A je naročito značajan za mlade, koji rastu. U nedostatku ovog vitamina javlja se tzv. “kokošije sljepilo” (gubitak vida u sumraku), vid se oštećuje, a može biti i potpuno upropašten. Ovaj vitamin pomaže održavanje kože i sluzokože usta i unutrašnjih organa u dobrom stanju i štiti ih od infekcija. Ako ova površinska mjesta oslabe, bakterije mnogo lakše prodiru u orlganizam, a oboljele osobe postaju neotporne prema infekcijama.
Najbogatiji izvori vitamina A su mlijeko i mliječni proizvodi (povlaka, sir, buter), žumance, džigerica i drugo, zatim riblje ulje. Riblje ulje daje se djeci kao lijek u nedostatku vitamina D, a ono pored njega sadra i vitamin A. Obojeno povrće, zeleno i žuto, naročito mrkva, sadrži karotin, materiju iz koje se u organizmu stvara vitamin A. Ovo povrće treba uzimati svakog dana da bi se obezbijedile potrebe u vita-minu A, ukoliko se češće ne jedu džigerica i buter.
Vitamin B. – Iz ove grupe je izdvojeno dvanaest vitamina koji imaju svoju funkciju. Dovoljne količine vitamina B u hrani ojačaće nerve, pospješiti apetit i probavu, povoljno uticati na raspoloženje i na održavanje zdravlja kože. Ako u našoj ishrani ovih vitamina nema, pojavljuju se bolesti kao što su beri-beri i pelagra (mujasil). Kod nas je česta pojava nedostatka vitamina B1. Glavni izvor ovog vitamina je crni hljeb,jer se vitamin B nalazi u mekinjama i klici žitarice. (Međutim, bijelo brašno i bijeli hljeb ne sadrže ni mineralne materije ni vitamine).’

Drugi izvor ovog i svih ostalih vitamina iz grupe B su kvasci, iznutrice jetra, grah, grašak i mlijeko.
Blaža oboljenja usljed pomanjkanja vitamina iz grupe B, posebno vitamina B,. ne ispoljavaju se samo u oboljenju od bolesti beri-beri i pelagre nego i u pojavi neuroza i psihoneuroza, koje se manifestuju brzim zamaranjem, otežanoj koncentraciji, čestim glavoboljama, zaboravnosti, nesanici, razdražljivosti i uzrujanosti. Ovome se pridružuju i smetnje u probavi, poremećen rad srca i krvotoka, kao i upale živaca.
Značajnu ulogu u pretvaranju hrane u energiju ima vitamin B2. On reguliše razgrađivanje šećera. Zato osobe koje jedu velike količine škroba . šećera moraju da uzimaju hranu koja sadrži dovoljno vitamina B2. On se nalazi u iznutricama, špinatu, grašku, karfiolu, gljivama, jetri, mlijeku, zatim nešto u kajsijama i kestenu.

Vitamin PP ili nikotinska kiselina pokazuje svoj nedostatak u pojavama pelagre, koje ima svuda gdje se jede pretežno kukuruz i uopće jednolična hrana. (Kod nas je ima u Bosanskoj krajini i Hercegovini) Na otkrivenim dijelovima tijela, uglavnom rukama i nogama, nastaju crvene pjege, koza potamni, ogrubi i postaje hrapava. U većem nedostatku vitamina PP javljaju se i teški nervni poremećaji. Ako se u hrani uzimaju jetra, meso, kvasac i PP preparati, ove posljedice brzo nestaju.

Vitamin C je najranije pronađen. U najvećim količinama ima ga u sirovom voću i povrću, ali se prilikom skladištenja i kuhanja gotovo izgubi Nasuprot prethodnim, vitamin C je skoro sasvim neotporan prema toploti. Ako želimo da se što više održi u hrani, moramo namirnice što brže skuhati u poklopljenoj posudi. Pri konzerviranju voća i povrća na stare načine – kuhanjem marmelada, džemova i slatka – od vitamina C ne ostane ništa. Cijeđenjem voćnih sokova pomoću sokovnika i na druge načine zadrži se u velikom procentu. Stoga bi svako domaćinstvo za zimnicu trebalo da pripremi dovoljne količine voćnog soka od raznih vrsta voća, naročito onoga koje sadžri vitamin C, kao što su borovnice, šipak, breskva, crni ribizi, jabuka, paradajz i drugo. Na ovaj način upotpunićemo zimsku ishranu, koja je siromašna gotovo svim vitaminima, naročito vitaminom C.
Vitamin C štiti organizam od zaraznih oboljenja, utiče na pravilan rad kostiju i zuba, na jačanje desni i sluznice. Kad nedostaje vitamina C, javlja se teško oboljenje skorbut, desni počnu da krvare. Istina, skorbut se više ne javlja u svom klasičnom obliku, ali u savremenoj ishrani postoji djelimičan nedostatak vitamina C, naročito u rano proljeće, kada još nema svježe zelene hrane. Nedostatak vitamina C ispoljava se u organizmu malaksalošću, tromošću, lakšim i težim krvarenjem desni i smanjenom otpomošću prema bolestima.

Bogati izvori vitamina C jesu: limun, pomorandža, šipak, borovnice, paprika, paradajz, zelena salata i ostalo svježe voće i povrće. Tokom zimskih mjeseci dobar izvor vitamina C je kiseli kupus i ostala turšija. Manje količine nalaze se i u krompiru. Krompir treba da kuhamo u ljusci, jer se i ta mala količina vitamina C izgubi ako ga kuhamo oguljenog. Da bi pri kuhanju povrća sačuvali što više ovog dragocjenog vitamina, treba da nam bude pravilo: kuhati ga u što manje vode, što kraće vrijeme i u zatvorenoj posudi. Pri pripremanju zimnice treba voditi računa o postupcima konzerviranja, kako bi se vitamini što više očuvali.

Dnevne potrebe u vitaminu C za odraslog čovjeka iznose 0,5 grama, što sadrži polovina limuna.
Vitamin D je naročito važan za djecu i dojenčad, trudnice i dojilje. U prirodi najbogatiji izvori ovog vitamina su: buter, maslo, mlijeko, jetra, žumanjce i riblje ulje. Ako ovog vitamina nedostaje u ishrani, nastaje poremećaj u okoštavanju kostiju. Kod djece se kosti krive u obliku slova O ili X, i nastaje poznata bolest rahitis, od koje vrlo često djeca obolijevaju, naročito na selu. Ako se rahitis ne liječi, nastaju ozbiljne posljedice: dijete teško prohoda i neotporno je prema zaraznim bolestima. Zato trudnice moraju u hrani uzimati dovoljne količine vitamina D).

Osim u namirnicama, vitamin D se stvara i u koži izloženoj na suncu. Pod uticajem sunčevih zraka neke masne materije pod kožom pretvaraju se u kalciferol, tj. vitamin D. Zato dojenčad i malu djecu treba sunčati, kako bi ojačala i pomoću dovoljne rezerve vitamina D spriječila pojavu rahitisa.
I mlijeko ljeti, kad krave pasu na suncu, sadrži više vitamina D nego zimi.
Ostali vitamini u hrani, pored navedenih, moraju se uzimati svakodnevno, iako su još uvijek malo poznati. Za sada znamo za vitamin K ili, kako ga još zovu, vitamin plodnosti, jer utiče na pravilan tok trudnoće. On je potreban i pri stvaranju krvi. Postoji još niz vitamina koje uzimamo u hrani u manjim količinama, a neophodni su za pravilan tok životnih procesa u čovječijem organizmu.
Ne možemo reći koji su sastojci iz navedenih grupa važniji – vitamini ili masti, bjelančevine ili šećeri, vitamini ili mineralne materije. Za pravilnu ishranu svi su podjednako važni i samo raznovrsnom ishranom obezbijedićemo pravilan i uravnotežen odnos ovih sastojaka.