Ne odgađajte pregled vida

Mnogi ljudi su preplašeni izgledom oftalmoloških i optometrijskih instrumenata poput autorefraktometra, tonometra, retinoskopa, aberometra i drugih zbog čega izbjegavaju test vida iako im se pojavljuju simptomi koji upućuju da bi ga trebali obaviti. Oftalmolozi savjetuju kako bi odrasle osobe trebale jednom godišnje obaviti oftalmološki pregled kako bi se na vrijeme identificirala eventualna makularna degerneracija ili katarakte te kako bi se provjerio očni tlak. 

Djeci se također savjetuje obavljanje pregleda vida jednom godišnje kako bi se u najranijoj dobi prepoznali potencijalni vizualni problemi. Odrasle osobe između 20 i 40 godina života na okulistički pregled trebali bi ići svake dvije godine, ukoliko nemaju postojećih problema s vidom ili preporuka za redovitijim obavljanjem testova.

Kada otići na pregled očiju

Iako mnogi često zanemaruju smetnje pri gledanju, vrlo je važno otići na dijagnostički pregled vida odmah po pojavi simptoma, kako dioprija ne bi rasla i kako ne bi došlo do neželjenih promjena na očima. Neki od simptoma koje ne biste trebali zanemariti su:

  • problem gledanja predmeta u daljini zbog čega škiljite pokušavajuti izoštriti sliku predmeta koji gledate
  • ne možete jasno gledati udaljene predmete kao što su televizija, kino platno, ploča u učionici, predmeti ispred automobila pri vožnji
  • bolje vidite udaljene predmete nego one u blizini te imate osjećaj napetih i umornih očiju
  • s godinama vam „ruke postaju kraće“ pa tekst koji čitate sve više udaljavate kako biste ga jasno vidjeli
  • ne raspoznajete jasno određene oblike i detalje
  • ne možete jasno vidjeti kontrast između horizontalnih, vertikalnih i zaobljenih linija
  • često imate glavobolje
  • često su vam oči umorne
  • postojeće naočale vam više ne odgovaraju
Odrasle osobe trebale jednom godišnje obaviti oftalmološki pregled
Oftalmolozi savjetuju kako bi odrasle osobe trebale jednom godišnje obaviti oftalmološki pregled

Sve počinje anamnezom

Kada dođete na testiranje vida, oftalmolog najprije uzima anamnezu vašeg općeg zdravlja poput krvnog tlaka, očnih bolesti, povijesti očnih i drugih bolesti u vašoj obitelji. To se radi zbog toga što neke bolesti mogu kratkoročno, ali i dugoročno utjecati na vid. 

Isto tako, životni i poslovni stil života poput rada na računalu, dugotrajnog čitanja i slično također mogu utjecati na vaš vid stoga su sve te informacije oftalmologu i optometristu vrlo bitne za daljnji nastavak tretmana.

Ponesite stare naočale

Ukoliko već nosite dioptrijske naočale, vrlo je važno da ih ponesete sa sobom kada odlazite na testiranje vida. Tamo će vam oftalmolog ili optometrist sigurno postaviti nekoliko pitanja o tome kakva su vaša iskustva s dosadašnjim naočalama, primjećujete li da vam više ne pomažu u onoj mjeri u kojoj su vam pomagale prije i slično. A sve to kako bi što bolje napravio procjenu sadašnjeg stanja i dao što bolju dijagnozu.

Okulistički pregled vida sadrži brojne testove s kojima mnogi nisu upoznati.

Oko je kompleksan organ

S obzirom da su oči vrlo složen organ u ljudskom tijelu te da brojna zdravstvena stanja te okolinski faktori utječu na njihovo zdravlje, velik je broj i testova koji se provode tijekom okulističkog pregleda. Svaki od njih ima određenu, specifičnu svrhu kako bi otkrio eventualne probleme i pomogao vam da što bolje vidite i očuvate zdravlje svojih očiju. 

Test vidne oštrine
Test vidne oštrine – podrazumijeva čitanje slova s udaljenosti od 5 do 6 metara

Koraci okulističkog pregleda

Već je rečeno kako okulistički pregled vida sadrži brojne testove s kojima mnogi nisu upoznati. S obzirom da se mnogi plaše okulističkog pregeda i velikog broja testova koji se provode, u nastavku donosimo kratak pregleda onih najosnovnijih. Oni se provode tijekom  svakog okulističkog pregleda. To su:

  • test vidne oštrine – podrazumijeva čitanje slova s udaljenosti od 5 do 6 metara, izvodi se uz pomoć postojećih naočala ili uz pomoć dodavanja probnih leća
  • prilagođavanje dioptrije probnim lećama – temelji se na pacijentovim odgovorima te se odabire najidealnija opcija koja osigurava najbolju i najudobniju oštrinu vida
  • tonometrija – podrazumijeva upuhivanje zraka u otvoreno oko čime se mjeri očni tlak koji se određuje u skladu s otpornosti oka na upuhani zrak (važan indikator za prepoznavanje glaukoma)
  • test vida na biomikroskopu – ispituje postojanje oštećenja u strukturi oka. Pod mikroskopom se promatraju prednji dijelovi oka, šarenica, rožnica, vjeđe i drugi dijelovi; u sklopu ovog dijela okulističkog pregleda mogu se koristiti i ručne leće kojima se može pogledati očna pozadina što pokazuje izgčled rožnice i očnog živca
  • test vidnog polja – njegov cilj je to da pokaže postoji li eventualna slijepa pjega u perifernom vidu pacijentaf

Od uređaja koji se koriste pri okulističkom preglede svakako treba izdvojiti:

  • autorefraktometar – instrument na kojem se gleda svjetlo ili slika, a koji određuje okvirnu jačinu koja vam je potrebna za fokusiranje svjetla na mrežnici, odnosno stražnjem dijelu oka
  • retinoskop – uređaj sličan autorefraktometru, ali je ručni te određuje refrakciju uz pomoć probnih leća različite jakosti